"Željezničar" - službeni mjesečnik Hrvatskih željeznica
U Medulinu održana konferencija Istra-invest' 2008
Povezati istarske s budućim magistralnim prugama
U organizaciji Hrvatske udruge konzultanata regionalne samouprave i Mreže svjetske banke mladih 25. i 26. siječnja u nazočnosti oko 150 uvaženih domaćih i inozemnih stručnjaka, znanstvenika i gospodarstvenika u medulinskom hotelu Belvedere održana je međunarodna regionalna investicijska konferencija o razvoju komunalne i prometne infrastrukture i gospodarskih zona u Istarskoj županiji prema novom modelu reforme lokalne samouprave.
Na skupu predstavljen je vrlo zapaženi zajednički rad željezničkih znanstvenika prof. dr. sc. DRAGANA BADANJKA, dr. sc. (Fakultet prometnih znanosti Zagreb), dr. sc. STJEPANA BOŽIČEVIĆA, mr. sc. MILJENKA BOŠNJAKA (Hrvatske željeznice) i mr. sc. SPASE AMANOVIĆA (Institut prometa i veza Zagreb) pod naslovom “Povezivanje Istre s ostalim dijelovima Hrvatske od strateškog je značaja za gospodarstvo Republike Hrvatske”
Na daleko poznati turistički raj Medulin i njegov hotel Belvedere bili su koncem siječnja domaćini vrlo značajnoga međunarodnog skupa. U organizaciji HUKON-a (Hrvatske udruge konzultanata regionalne samouprave), WYBN-a (World Jouth Bank Network-Mreža svjetske banke mladih), Središnjega državnog ureda za upravu, Agencije za promicanje investicija i ulaganja Republike Hrvatske, Akademije lokalne demokracije, Instituta za međunarodne odnose Republike Hrvatske, Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i drugih brojnih subjekata 25. i 26. siječnja u nazočnosti oko 150 uvaženih stručnjaka, znanstvenika i gospodarstvenika održana je dvodnevna međunarodna regionalna investicijska konferencija o razvoju komunalne i prometne infrastrukture i gospodarskih zona u Istarskoj županiji prema novom modelu reforme lokalne samouprave.Recimo i to da su među gostima, osim predstavnika brojnih hrvatskih gradova i regija skupu nazočili i inozemni predstavnici sljedećih organizacija i institucija: EU-a, OECD-a, USAID-a, AEI-a i multinacionalne kompanije XIMATEL sa sjedištem u Hong Kongu/Njemačkoj te nekoliko stručnjaka raznih profila iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije.
O reformi lokalne i regionalne samouprave
U ime organizatora nazočnima se prigodnim riječima obratio predsjednik HUKON-a gosp. Stipe Ćurković rekavši to da je savjetovanje organizirano kako bi se pružila stručna i financijska pomoć općinama i gradovima na području Istarske županije u lakšem pružanju javnih usluga njihovim građanima. Za savjetovanje su angažirani uvaženi stručnjaci, koji su najbolje upućeni u projekt reforme lokalne i regionalne samouprave, koji dolaze iz nadležnih državnih institucija, instituta i fakulteta.
Uz potporu Mreže svjetske banke mladih uspjeli smo organizirati inozemne partnere koji su voljni osigurati velika financijska sredstva pod povoljnim uvjetima za bržu i jeftiniju realizaciju projekata od javnog interesa, a svakako spada i prometna infrastruktura, kako bi poboljšali životni uvjeti i pokrenulo gospodarstvo u Istarskoj županiji
U ime Središnjega državnog ureda za upravu nazočnima se prigodnim riječima obratio državni tajnik g. Antun Palarić, a potom je održao predavanje na temu Decentralizacija i uloga lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj.
U nastavku skupa predstavljeni su stručni i znanstveni radovi uvaženih autora o strateško-razvojnim programima županija, gradova i općina, te prezentacija projekata i programa gradova i općina Istarske županije namijenjenih javno privatnom partnerstvu i partnerstvu.
Željeznički znanstvenici
U tematskoj cjelini o strategijskom povezivanju Istarske županije s ostalim dijelovima Republike Hrvatske predstavljen je vrlo zapaženi zajednički rad skupine uvaženih željezničkih znanstvenika: bivšega dekana, trenutno preodekana za nastavu i pročelnika Zavoda za željeznički promet na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagreb prof. dr. sc. Dragana Badanjka, bivšega generalnog direktora, a trenutno savjetnika generalnog direktora HŽ-a dr. sc. Stjepana Božičevića, savjetnika u Uredu Uprave HŽ-a mr. sc. Miljenka Bošnjaka i znanstvenog savjetnika za željeznički promet na Institutu prometa i veza Zagreb mr. sc. Spase Amanovića pod naslovom “Povezivanje Istre s ostalim dijelovima Hrvatske od strateškog je značaja za gospodarstvo Republike Hrvatske”. Rad su predstavili g.g. Stjepan Božičević i Spase Amanović.
Krajnje je vrijeme za povezivanju istarskih s ostalim prugama Hrvatskih željeznica
Govoreći o budućoj izgradnji željezničke pruge Jurdani-Lupoglav g. Božičević je rekao to da je ona od strateškoga značaja za Hrvatske željeznice i za cijelu Republiku Hrvatsku. Njezinom izgradnjom stvaraju se nove mogućnosti za integriranje Istre u pružnu mrežu HŽ-a, željeznica više neće biti kočnica nego će biti generator svekolikog prosperiteta koji će stvarati preduvjete za još brži i bolji gospodarski razvoj najrazvijenije hrvatske regije.
Osim stručnog razmatranja o značaju i potrebi spajanja istarskih s ostalim hrvatskim prugama, ovim radom želimo upozoriti i nadležne institucije u Republici Hrvatskoj da je konačno došlo vrijeme i kucnuo krajnji čas za ostvarenje jedne davne zamisli još od 1857. godine kada je Društvo Južnih željeznica zahtijevalo izgradnju željezničkih pruga u Istri i njihovo povezivanje s Rijekom. Istrani su predlagali željezničko povezivanje s Rijekom 1864. godine kod mjesta Matulji. Priključenjem Istre Hrvatskoj i Sloveniji godine 1947. ponovno su oživjeli prijedlozi o spajanju Istre i Rijeke željeznicom. Tako su počeli radovi na probijanju tunela Učka, ali su na žalost ubrzo bili prekinuti.
Nakon stvaranja samostalne hrvatske države ondašnje Hrvatsko željezničko poduzeće Zagreb 1. listopada 1991. preuzelo je od Železniškog gospodarstva Ljubljana pruge na području Republike Hrvatske: Buzet-Pula, Lupoglav-Raša i Šapjane-Rijeka. Preuzimanjem pruga HŽP je donio planove o izgradnji tunela kroz Učku i obnovi pruge Kanfanar-Rovinj. Dana 25. rujna 1993. na prigodnoj svečanosti najavljen je početak pripremnih radova za bušenje željezničkog tunela Ćićarija kao dio pruge Jurdani-Lupoglav. Potom je ta pruga najavljivana kao dio buduće Jadranske pruge Trst-Rijeka, koja bi se nastavila prema Dalmaciji, Albaniji i Grčkoj. Na žalost, do današnjeg dana ostao je na razini dobrih namjera i neostvarenih želje.
Opravdanost izgradnje željezničkog tunela
U izlaganju prometnih stručnjaka govorilo se o budućim planovima izgradnje novih te modernizacije i rekonstrukcije postojećih HŽ-ovih pruga. Dugo i bučno najavljivan skori početak izgradnje nizinske pruge Zagreb-Rijeka i izgradnja drugog kolosijeka od Zagreba prema Mađarskoj ne bi smjela započeti ako se u taj plan ne uvrsti i izgradnja željezničkog tunela za spoj istarskih željeznica i njihova modernizacija. Na taj način kroz Istru bi prošla suvremena međunarodna željeznička pruga Trst-Zagreb i dalje prema srednjoeuropskim i istočnoeuropskim državama. Ne treba niti zanemariti povezivanje Istre s budućom Jadransko-jonskom prugom preko Crne Gore i Albanije do Grčke. Uz put bi se riješio riječki željeznički prometni čvor pa bi se dio postojećih pruga mogao koristiti za buduću riječku gradsku željeznicu i na taj način bi se spriječio sve izraženiji gradski prometni kolaps.
Od industrijsko-proizvodnih grana u Istarskoj županiji, koje najviše stvaraju prijevoznu potražnju valja spomenuti:
- industriju cementa u Koromačnom i Puli
- brodograđevnu i strojarsku industriju te industriju stakla u Puli
- agroindustrijski kompleks u Pazinu
- termoelektranu na ugljen u Plominu.
Unutar lučko pomorskog prometnog kompleksa, koji se javlja kao potencijalni generator međunarodnoga lučkog prometa, treba spomenuti luke Pulu i Rašu (Bršica), od kojih je za međunarodni lučki provoz kudikamo afirmativnija Raša namijenjena za prekrcaj drva, žive stoke i kamena. Njezin kapacitet je oko 4 milijuna tona tereta na godinu, dok je Pula uglavnom zastupljena u lučkom uvozu i izvozu, ali to u skromnim, lokalnim razmjerima.
Tehnički parametri buduće pruge
Prema dosadašnjim radovima postoji nekoliko varijanata, a na kraju su ostale dvije: sjeverna i južna. Usporedbom tehničkih i drugih parametara predlaže se sjeverna varijanta s novim kolodvorom u Lupoglavu kako bi se posebnim spojnim prugama bez promjene voznog smjera ostvarile izravne veze na smjerove postojećih pruga, tj. prema Puli, Divači i Raši. Dionica Jurdani-Lupoglav. U prvoj fazi trebala bi se sagraditi kao jednokolosiječna elektrificirana pruga, ali da se omoguće brzine veće od 120 km/h, a u budućnosti pruga bi trebala biti dvokolosiječna, elektrificirana i s tlocrtnim i visinskim elementima za brzinu od 160 do 200 km/h.
Najglavniji i najveći zahvat na ovoj pruzi je bušenje i izgradnja tunela Ćićarija u duljini 14.370 m s otvorom 48 m2, a na dijelu trase od kolodvora Lupoglav Novi prema Puli nalazi se tunel Brgud u duljini 650 m. Na pružnom potezu od kolodvora Jurdani do tunela Ćićarija između naselja Brešca i Zaluki sagradio bi se vijadukt Brešca, u duljini 1.350 m, na stupovima visine i da 60 m. Izgradnjom takva objekta dobiju se potrebni elementi trase te niveleta u nagibu od samo 3,3‰. Pruga će biti elektrificirana jednofaznim sustavom 25 kV i 50 Hz.
Prema najnovijim predviđanjima i kalkulacijama ukupne investicije iznosile bi oko 200 milijuna eura, u čemu najveći dio (oko 50%) otpada na probijanje i izgradnju tunela Ćićarija.
Prometni tokovi robe i putnika
Gosp. Spase Amanović upoznao je nazočne o dugoročnoj, srednjoročnoj i kratkoročnoj prometnoj prognozi prijevoza putnika i stvari na Hrvatskim željeznicama s posebnim osvrtom na istarske željeznice. Nakon toga postavio je pitanje „kome su potrebne sadašnje željeznice u Istarskoj županiji?“ i odmah odgovorio da po njegovom istraživanju nisu potrebne nikome. Dosta su zastarjele, a putnici se prevoze u prilično starim jednodijelim švedskim dizelmotornim vlakovima. Budući da nisu uključene u jedinstveni tehnološki proces Hrvatskih željeznica sva roba namijenjena za prijevoz u druge dijelove Republike Hrvatske putovala bi preko Slovenije, a tada se plaća po međunarodnoj tarifi što je vrlo skupo i neprihvatljivo. Prilikom prijevoza putnika iz Pule za Rijeku presjeda se na autobus u Lupoglavu što čini nepotrebnu neudobnost. U ime svih autora predložio je sljedeći
Zaključak:
1. Razmatranje najbitnijih aspekata izgradnje izravnoga željezničkog spoja s Istrom pokazalo je to da ta veza, osim državno-političkih implikacija u novim državotvornim okolnostima, ima izražene i druge, osobito prometno-eksploatacijske i gospodarsko-razvojne aspekte.
2. Svi su oni vezani za znatno skraćenje željezničkih prijevoznih putova na glavnim prometnim koridorima, što doprinosi smanjenju prijevoznih troškova, dotično neposrednim i posrednim pozitivnim efektima ne samo za Istru i istarsko gospodarstvo nego i za cjelokupno gospodarstvo Republike Hrvatske, a također i za same Hrvatske željeznice.
3. Potrebno je napraviti feasibility studiju (studiju isplativosti), koja će pokazati isplativost financijskih ulaganja u zahtijevanu infrastrukturu, modernizaciju istarskih željeznica i izgradnju tunela kroz Učku, a posebice s gledišta vozarinsko-financijske koristi, koji utječu na čitavo gospodarstvo Republike Hrvatske.
Mr. sc. Miljenko Bošnjak
Radno predsjedništvo sekcije Razvoj komunalne i prometne infrastrukture. Na slici s lijeva: mr. sc. Savo Pejak (Agencija za poticanje izvoza i ulaganja RH), mr. sc. Branko Stošić (HUKON), dr. sc. Stjepan Božičević (Hrvatske željeznice) – predsjednik, mr. sc. Spase Amanović i prof. dr. sc. Ivan Dadić (Institut prometa i veza)
|
